Novi Zakon o Zaštiti na radu

Novi Zakon o zaštiti na radu a stupio je na snagu 19. lipnja 2014.g. Novi Zakon o zaštiti na radu ima sličnu strukturu kao i trenutno važeći Zakon o zaštiti na radu donese 1996.g., koji je do sada doživio sedam izmjena.

U Narodnim novinama 71/14., objavljen je novi Zakon o zaštiti na radu a stupio je na snagu 19. lipnja 2014.

Novi Zakon uvodi odredbe o osnivanju Zavoda za unaprjeđivanje zaštite na radu koji preuzima dio poslova postojećeg Hrvatskog zavoda za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu, koji će zadržati svoje djelatnosti koje se odnose na zdravstvene aspekte zaštite na radu. Novi Zavod za unaprjeđivanje zaštite na radu bit će koji će u provedbenom smislu biti u okvirima nadležnosti Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, nadležan za praćenje stanja i predlaganje mjera za unapređenje zaštite na radu, i preuzima segment sigurnosti u zaštiti na radu, koji će, između ostaloga, pružati stručnu pomoć u provođenju mjera zaštite na radu i prevenciji nezgoda, ozljeda poslodavcima, a osobito malim i srednjim, kao provedbeno i savjetodavno tijelo.

Jedna od nadležnosti Zavoda je i provođenje postupaka u svezi s osposobljavanjem i certificiranjem pravnih i fizičkih osoba koje sudjeluju u obavljanju poslova zaštite na radu. U tom će smislu taj Zavod provoditi prvostupanjske upravne postupke u svezi s davanjem odobrenja za obavljanje takvih poslova. Posao Zavoda je i uređivanje i obrađivanje svih podataka vezano za zaštitu na radu preko središnjeg centralnog sustava za obradu podataka (tzv. Data Collector), što bi trebalo olakšati posao svim dionicima u području zaštite na radu.

Novi Zakon po prvi puta uvodi odredbe o mjerama zaštite radnika od psihosocijalnih rizika ( stres) i psihofizioloških napora na radu, sve u cilju prevencije i edukacije svih dionika.
Naime, prevencija stresa na radu pitanje je koje već niz godina predstavlja neizbježnu temu na razini EU, pa je u tom smislu između socijalnih partnera na EU razini potpisan i Okvirni sporazum o stresu na radu.
Prema odredbama novog Zakona intencija je osvijestiti i potaknuti na preventivno djelovanje ne samo poslodavca, već i radnike.

Prema odredbama Zakona, ako postoje naznake stresa na radu ili u svezi s radom koji je uzrokovan osobito čimbenicima kao što su sadržaj rada, organizacija rada, radno okruženje i loša komunikacija , poslodavac je obvezan posebnu pozornost usmjeriti na organizaciju rada i radnih postupaka , radne uvjete i okolinu , komunikaciju i subjektivne čimbenike.

S druge pak strane, radnici su obvezni postupati prema uputama poslodavaca za sprječavanje, uklanjanje ili smanjenje stresa na radu ili u svezi s radom. Oni i njihovi predstavnici dužni su surađivati s poslodavcem u svezi navedenoga.

Zakon ne propisuje prekršajne odredbe za ne pridržavanje odredbi kojima se regulira ovo pitanje, budući da je koncept zakonodavca zasnovan na edukaciji svih dionika i prevenciji posljedica stresa.

Novo u Zakonu su i odredbe o korištenju nadzornih uređaja kao sredstava zaštite na radu kojima poslodavac može nadzirati događanja u radnim prostorima u kojima se obavlja rad. Valja napomenuti kako se nadzorni uređaji ( audio i video) tretiraju kao sredstva koja se koriste u svrhu zaštite na radu, a u cilju smanjenja rizika od krađa, razbojstava, provala i sl. Pri tome je zabranjeno postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za osobnu higijenu i presvlačenje radnika.

U slučajevima kada nadzorni uređaji čitavo vrijem prate rad radnika, poslodavcu je za takvo korištenje nadzornih uređaja potrebna prethodne suglasnosti radničkog vijeća. Isto tako, poslodavac je prilikom zapošljavanja radnika dužan pisanim putem obavijestiti radnika da će biti nadziran putem audio ili video uređaja.

I novi Zakon uređuje pitanje odgovornosti poslodavca za naknadu štete koju je radnik pretrpio na radu na sličan način kao i važeći zakon i u tom smislu poslodavac odgovara po načelu objektivne odgovornosti, kao i do sada tj. u slučaju ozljede na radu i profesionalne bolesti poslodavac odgovara bez obzira na krivnju tj. samo na temelju činjenice nastanka ozljede na radu ili profesionalne bolesti.

Razlozi koji mogu osloboditi poslodavca odgovornosti su viša sila, namjera ili krajnja nepažnja radnika ili treće osobe na koje poslodavac nije mogao utjecati , niti je njihove posljedice mogao izbjeći, unatoč provedenoj zaštiti na radu, što je nešto povoljnija odredba u odnosu na važeću.

Što se tiče provedbe primjene provedbe primjene Zakona o zaštiti na radu, za to je zadužen Inspektorat rada. Inspektori mogu određivati upravne mjere ostvarenje kojih se osigurava visokim prekršajnim sankcijama. U području zaštite na radu najavljuje se snažno preventivno djelovanje inspekcije rada.

Novi Zakon o zaštiti na radu možete preuzeti ovdje: ZAKON O ZAŠTITI NA RADU

 /Izvor: HUP/

 

Dosadašnji zakon o zaštiti na radu

 Obveza je poslodavca da njegovi ovlaštenici primjenjuju pravila za sigurnost i zdravlje na radu u skladu s općim načelima zaštite koja su navedena u odredbama članka 17.
Zakona, a to su:

Opće obveze:

  • izbjegavanje opasnosti i štetnosti;
  • procjenjivanje opasnosti i štetnosti koje se ne mogu otkloniti primjenom osnovnih pravila zaštite na radu;
  • sprječavanje opasnosti i štetnosti, prije svega, na njihovom izvoru;
  • zamjena opasnog neopasnim ili manje opasnim;
  • davanje prednosti primjeni skupnih pravila za otklanjanje opasnosti i štetnosti prije primjene pojedinačnih pravila;
  • primjereno osposobljavanje i obavješćivanje radnika;
  • planiranje zaštite s ciljem međusobnog povezivanja tehnike, ustroja, uvjeta, ljudskih resursa i utjecaja okoliša,
  • prilagodba razvitku tehnike,
  • prilagodba rada, naročito u svezi s oblikovanjem mjesta rada, izbora opreme, te načina rada i proizvodnje, posebice u svrhu ublažavanja štetnog učinka na zdravlje radnika zbog jednoličnog rada i rada po učinku.

 

1. SVI poslodavci moraju izraditi Procjenu opasnosti, bez obzira na djelatnost koju obavljaju i bez obzira na broj radnika.

 2. U svim obrtima,OPG-ima potrebno je obaviti sljedeća osposobljavanja:

  • Osposobljavanje poslodavca/ovlaštenika za rad na siguran način
  • Osp. zaposlenika za rad na siguran način na svom radnom mjestu
  • Osposobljavanje poslodavca i zaposlenika za početno gašenje požara

Na svakih 20 zaposlenih, u svakom izdvojenom pogonu, u svakoj smjeni mora biti jedna osposobljena osoba za pružanje prve pomoći unesrećenima na radu

3. Potrebna ispitivanja

Ispitivanje strojeva/ uređaja s povećanim opasnostima

  • ispitivanje električnih instalacija
  • ispitivanje radnog okoliša
  • ispitivanje munjovodnih instalacija

4. Osigurati potrebna odgovarajuća zaštitna sredstva

5. Izraditi pisane upute za rad na mjestima gdje postoje opasnosti

(uz strojeve,opasne alate, rad sa opasnim kemikalijama i sl.)

6. Sklopiti ugovor sa specijalistom medicine rada i izvršiti liječnički pregled kod specijaliste medicine rada radnika koji rade na poslovima s posebnim uvjetima rada 

Za poslove s posebnim uvjetima rada obično su propisani i uvjeti potrebne dobne granice (minimalno 18 godina i stručne osposobljenosti za rad na strojevima)

7. Kupiti Knjigu nadzora zaštite na radu i držati je u poslovnom prostoru (u koju će inspektor upisivati svoje odluke i naloge koje donese pri kontroli te, te obrtnik injegovi ovlaštenici).

8. Poslodavac je dužan čuvati:

  • tehničku dokumentaciju iz koje je vidljiva primjena osnovnih pravila zaštite naradu za objekt ili dio objekta koji koristi za radne i pomoćne prostorije tako dugo dok ih koristi
  • upute o načinu korištenja strojeva i uređaja s povećanim opasnostima dok testrojeve i uređaje koristi,
  • planove uređenja privremenih radilišta dok ta radilišta koristi,
  • isprave o obavljenim ispitivanjima
  • dokaze o ispravnosti instalacija.

9. Poslodavac je dužan voditi evidencije o:

  • zaposlenicima osposobljenim za rad na siguran način,
  • zaposlenicima raspoređenim na poslove s posebnim uvjetima rada,
  • opasnim tvarima koje proizvodi, prerađuje ili koristi,
  • ozljedama na radu, slučajevima profesionalnih bolesti i poremećajima u tehnološkom procesu koji su izazvali ili su mogli izazvati štetne posljedice po sigurnost i zdravlje zaposlenika.

10. Poslodavac je dužan prijaviti inspektoru rada (zaštite na radu) o svakoj težoj, smrtnoj ili skupnoj ozljedi na radu odmah, a u roku od 48 sati dati pisano izvješće.

Poslodavac je dužan inspektoru rada prijaviti i svaku drugu ozljedu koja ima posljedicu izostanak radnika s posla tri ili više dana, ali je ta obaveza ispunjena ako je u roku od 8 dana od ozljede o tome izvijestio HZZO (na propisanoj prijavi povrede na radu).

Kompletan vodič možete pogledati na linku: Vodič u području zaštite na radu kod poslodavaca koji obavljaju ugostiteljske djelatnost i pružaju ugostiteljske usluge 

 

Piše: ,ugostitelj sa preko 20 godina radnog iskustva, i jedan od autora POS Sector fiskalne blagajne za restorane i barove

comments powered by Disqus
Pratite nas na Google+ Učitavam...