Ukidaju li se sanitarne knjižice?

Hoće li opstati odluka Ministarstva zdravlja da se izbaci članak 26. Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i da time sezonski radnici u ugostiteljstvu, kao i radnici u vrtićima, školama i drugim ustanovama za djecu i mlade, salonima za uljepšavanje, tattoo salonima, zdravstvenim ustanovama, farmaceutskoj industriji, javnim kupalištima itd., više neće morati obavljati testiranja na prenosive bolesti i dobivati sanitarne iskaznice, nemoguće je kazati jer MZ očito još nije donio stav prema inicijativi koja je navodno stigla iz Ministarstva financija.

Podsjetimo, zakon je mijenjan nakon što je povjerenstvo u kojemu su i epidemiolozi usuglasilo njegov sadržaj još u veljači, i to ne na inicijativu Ministarstva zdravlja, nego Ministarstva financija, koje je plaćanje preventivnih pregleda na zarazne bolesti za neke profesije ocijenilo parafiskalnim nametom.

Sukob u slovu zakona

Time je Hrvatska postala jedna od rijetkih zemalja u kojoj u sustav mjera zaštite stanovništva od zaraznih bolesti intervenira Ministarstvo financija.

Naime, budući da prema postojećem Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti poslodavci plaćaju komercijalnu cijenu pregleda za svoje zaposlenike, netko je u Ministarstvu financija navodno zaključio kako se to može tretirati kao parafiskalni namet, čije će ukidanje značajno pomoći poslovnim subjektima kojima se nameće obveza pregleda radnika.

Da stvar bude bizarnija, riječ je o iznosu od oko 300 kuna troška po radniku u zemlji u kojoj su enormni porezi omča oko vrata manjim poslodavcima.

Dr. Ivo Afrić iz Uprave za sanitarnu inspekciju MZ-a prihvaća ocjenu da je riječ o nametu i tvrdi da će se samo revidirati dijelovi članka 26., no još ne može reći koji će poslodavci i radnici biti oslobođeni obveze kontrole zdravlja.
Afrić nije znao odgovoriti ni na pitanje zašto se takvi pregledi uopće naplaćuju, budući da dva druga zakona, Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju i Zakon o zdravstvenoj zaštiti, načelno jamče besplatne preventivne preglede.

– Vidjet ćemo kako će izgledati revidirani članak, o tome još razmišljamo. Oko toga ne treba stvarati dramu, jer mi inače smatramo da preventivni pregledi nisu apsolutna garancija, jer epidemiolozi dođu jednom, a bolest se teoretski može pojaviti dan nakon što oni odu – tvrdi Afrić.

Epidemiologinja dr. Ira Gjenero Margan tvrdi da je jako važno da članak 26. ostane i negira nepouzdanost sanitarnog nadzora.

– Nije točno da mi samo jednom dođemo i da je bit preventivnih pregleda u tome da detektirate kliconošu. Stvar je u kontinuiranoj edukaciji i kontaktu s ljudima na terenu i mi stvarno vjerujemo da je relativno malen broj pozitivnih nalaza rezultat našeg rada. Jedna Njemačka je 2011. morala platiti milijarde eura odštete zbog epidemije e. coli u povrtlarstvu, i da se to dogodi Hrvatskoj, mi bismo bili doslovno uništeni.

Nedostatak novca

Nadalje, ja shvaćam da mi nemamo dovoljno novca, ali sprječavanje zaraznih bolesti trebalo bi biti obveza države. Jako nas, među ostalim, zabrinjava to što se lokalna samouprava mora brinuti o financiranju uništavanja komaraca, za koje se zna da nose zarazne bolesti, i da je zbog toga zaprašivanje svake godine upitno – kaže Gjenero Margan.

Preventivni pregledi i edukacija za radnike i poslodavce čine 25 do 35 posto budžeta Zavoda za javno zdravstvo u Hrvatskoj.

Zbog toga epidemiolozi smatraju da bi ukidanje članka 26., među ostalim, ugrozilo opstanak svih preventivnih mjera koje su zavodi dužni provoditi.

NATAŠA ŠKARIČIĆ

Izvor

Piše: , i jedan od autora POS Sector programa za restorane i barove

comments powered by Disqus
Pratite nas na Google+ Učitavam...