Možda niste znali da aparate za točeno pivo...

Potražnja točenog piva, kako onog uvoznog tako i domaćeg, raste. Kako i zašto? U nas su se počela točiti najbolja strana točena piva, a to je potaknulo interes novih, često mondenih potrošača.

Draž točenog piva

Naši konzumenti piva su prvo otkrili posebnu draž točenog irskog piva, Guinnessa npr., u pivnicama ili pubovima zvučnih imena, i brzo ustanovili da je čaša ili krigla tog piva dvostruko skuplja od domaćeg.

Shvativši da točeno pivo zaista obilježava svježina, punoća okusa i mirisa po sladu, hmelju i voću, za koje su odgovorne upotrijebljene sirovine i kvasac, mnogi su od njih tada posegnuli za domaćim točenim pivom. I, nisu se razočarali, jer se mnogo toga u svezi točenog piva u nas promijenilo tijekom proteklih pet godina.

Gdje se griješilo

Kod nas točeno pivo uglavnom se ne toči u pivnicama koje pripadaju pivovarama, nego u "tuđim" lokalima. Zbog toga su naši pivari dugo smatrali da je pivo isporučeno u bačvi "prodano" i da ono više nije njihova briga. Nije ih naročito brinulo niti kako se ono čuva, ni kako se toči niti pošto se prodaje krajnjem potrošaču.

Dakle, nije ih zanimalo kakav uređaj za točenje ugostitelj ima, kako ga koristi, kakvo pivo toči kroz njega, te da li i kako uređaj pere. Izravna posljedica svega toga mogla je biti da potrošač plati punu čašu/kriglu hladnog i svježeg piva, a dobije jedva polovicu plaćenog volumena (pola piva i pola pjene) toplog piva, sumnjivog okusa i mirisa. Zbog toga su se potrošači mogli osjećati prevarenim, pa su radije pili pivo iz boce.

Zbog male potražnje, načeta se bačva piva sporo praznila, pa je to ponekad trajalo tjedan ili duže. Što je pražnjenje bačve trajalo duže, to se opća kvaliteta piva smanjivala i povećavala vjerojatnost da se ono zamuti ili ukiseli.

Naravno, potrošači su to pamtili, pa su mnogi prestajali tražiti točeno pivo čiji je udjel u nas dugo bio ispod 5 %. Ipak, nastavili su ga piti samo pravi pivoljupci, koji su poput svih zaljubljenika uvijek spremni oprostiti povremene nedostatke svog omiljenog pića.
 

Aparati za točenje piva

Ugostitelji su počeli dobivati ili kupovati od pivovara suvremene nadpultne ili podpultne aparate za točenje (točionike) pod povoljnim uvjetima. Aparati se sastoje od kompresora, spiralnog hladnjaka, konzole sa slavinom za točenje, cjevovoda koji spaja slavinu s bačvom, regulatora potisnog tlaka i tlaka istakanja piva te regulatora temperature. Na konzolama su logotipna obilježja pivovara ili njihovih piva. Pivovare su preuzele obvezu servisiranja tj. održavanja, čišćenja i dezinfekcije aparata, obično jedanput mjesečno.

Ugostitelji trebaju i sami održavati aparate za točenje piva

Obučeni ugostitelji su shvatili, da između dva servisa moraju sami redovno održavati, ispirati i prati uređaje, spojne cjevovode i slavine za točenje, nakon svakodnevne upotrebe, odnosno prilikom svakog otvaranja i priključivanja nove bačve.
Uređaji su opremljeni jakim suvremenim sustavima za hlađenje koji hlade pivo tijekom točenja što omogućava brzo točenje piva. Pivo se iz bačve istače pomoću čistog, praktično sterilnog komprimiranog ugljičnog dioksida ili njegove smjese s dušikom.

Pivovare pune pivo u bačve (kegove) različitih volumena, najčešće, 20, 30 i 50 L, što ugostiteljima omogućava da naruče pivo u kegu čiji volumen odgovara jednodnevnoj ili dvodnevnoj potrošnji, pa kvaliteta piva u kegu ostaje ista od njegovog otvaranja do istakanja.

Kegovi se automatski čiste, peru i steriliziraju prije punjenja s dobro filtriranim ili kratkotrajno pasteriziranim pivom. Ukratko, točeno pivo je mikrobiološki jednako čisto kao i pivo u boci ili limenki, primjereno je ohlađeno te ima visoku i gustu pjenu.

Nudite točeno pivo i zimi

Mnogi ljubitelji piva to znaju i uživaju u njemu, osobito kad se tijekom toplih ljetnih dana poslužuje u vrtnim restoranima ili na plaži. No, vrlo je vjerojatno da je upravo to razlog male godišnje potrošnje točenog piva u nas. Naime, pivo se u nas općenito pije otprilike tri puta manje tijekom zime, ranog proljeća i kasne jeseni nego ljeta.

Prema tome, kako pada potrošnja piva u bocama i limenkama tako pada i potrošnja točenog piva. Tome svakako doprinosi i relativno kratka turistička sezona, zatvaranje sezonskih ugostiteljskih objekata i smanjenje potrošnje piva u ostalim lokalima na račun vina npr.

Osim toga, mnogi lokali prestaju posluživati točeno pivo, jer se broj gostiju smanjuje, pa je i potražnja manja. Uz to, osoblje ga ne nudi, jer ne zna da točeno pivo jednako prija zimi kao i ljeti. Zapravo, to je slično ponudi sladoleda. Do pojave industrijskog sladoleda u većini naših slastičarnica zimi nije bilo sladoleda, a danas ga ima, jer pasionirani potrošači u njemu uživaju tijekom čitave godine.

Autor teksta: Prof dr Vladimir Marić 

Piše: , ugostitelj sa preko 20 godina radnog iskustva, i jedan od osnivača POS Sector programa za restorane i barove

comments powered by Disqus
Pratite nas na Google+ Učitavam...